Kada kažemo visok krvni pritisak, mislimo – tihi ubica savremenog čovjeka. Kada kažemo najčešći uzrok smrti u Crnoj Gori, mislimo – bolest srca i krvnih sudova. Statistika pokazuje da svaki drugi stanovnik naše zemlje umire od infarkta ili šloga. Možemo li da promijenimo ovakvu, crnu sliku? Šta svako od nas može i treba da učini da bi preduprijedio oboljenje 21. vijeka, koje svakog dana nemilosrdno odnosi ljudske živote? Možemo da ulažemo u svoje zdravlje – danas i svakog dana, moramo da razmišljamo u domenu prevencije a ne liječenja posledice, važno je da budemo posvećeni pacijenti i kada nemamo nikakvih remetilačkih simptoma, a adresa na koju bi trebalo da pokucamo je HISPA – Udruženje centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga.
Profesor dr Nebojša Tasić, predsjednik HISPA i Svjetskog udruženja za vaskularno zdravlje, koje okuplja više hiljada ljekara sa pet kontinenata posvećenih dijagnostikovanju i liječenju krvnih sudova, kaže da je akcenat na promjeni svijesti. Na tome da danas ulažemo u svoje zdravlje, da bismo sjutra imali stabilan i udoban život. Da nam ljekovi budu krajnja, a ne prva opcija.
– HISPA program je zasnovan na očuvanju zdravlja kroz ličnu posvećenost pacijenta ljekaru i ljekara pacijentu – kaže dr Tasić. – Sjvedoci smo da danas ljudi, kada imaju simptome poput preskakanja/lupanja srca, migrene, visokog krvnog pritiska, uglavnom odlaze kod različitih ljekara na različite vrste pregleda. Oni tako postaju ping-pong loptice, idu od ustanove do ustanove, od ljekara do ljekara, traže drugo ili treće mišljenje, a tek u našem centru pronalaze sigurnu kuću. Ona im postaje utočište u kom dobijaju savjete, dijagnozu i redovno praćenje. Neko ih konačno sluša. Vidi. I konačno posmatra kao posebnu individuu, u čemu se HISPA razlikuje od svih ostalih programa. Kod nas dolaze bolesni ili potpuno zdravi korisnici. Dakle, imamo primarnu i sekundarnu prevenciju sa ciljem da kardiovaskularni rizik svedemo na minimum.
LIJEČI SE ČOVJEK, A NE REZULTATI
Profesor Tasić objašnjava da HISPA predstavlja mrežu visoko stručno osposobljenih i savremeno opremljenih specijalizovanih centara za dijagnostiku i liječenje kardiovaskularnih bolesnika. Stručnjaci su kreirali specifičan program prevencije i očuvanja zdravlja.
– Naš prvi princip je individualizacija ili personalizacija u pristupu svakom pacijentu. Polazimo od toga da je svako od nas jedinstvena individua sa svim svojim fizičkim, psihičkim i socijalnim karakteristikama. Jer definicija Svjetske zdravstvene organizacije kaže da je zdravlje fizičko, psihičko i socijalno blagostanje, što znači da su sva tri segmenta podjednako važna. HISPA program je poseban jer podržava multidisciplinarnost, polazeći od toga da jedan ljekar ne može apsolutno sve da zna. Zato mi imamo timove edukovanih stručnjaka koji odgovaraju svakom personalizovanom korisniku – objašnjava doktor.
Nerijetko se dešava da nekome laboratorijska analiza „izlista” povišene vrijednosti u krvi i onda krene subjektivni osjećaj da nešto nije u redu, što, kaže profesor, objektivno uopšte ne mora da znači. Adekvatno mjerenje krvnog pritiska je takođe izazov 21. vijeka, jer aparati često znaju da prikažu pogrešne reference, pa ljudi počnu da paniče. Zato je važan kontakt oči u oči sa stručnjakom. Prvi pregled, bez obzira na to da li je u pitanju primarna ili sekundarna prevencija, uvijek izgleda isto. Ljekar na početku obavi detaljan razgovor o svim simptomima, poteškoćama, slutnjama, dilemama, genetskoj predispoziciji.
– Mi volimo da idemo mnogo, mnogo koraka unazad. Zbog nedostatka vremena, anamneza u drugim ustanovama često bude kratka i nedovoljna, a ona je zapravo 95 odsto dijagnoze. Zbog toga se mi trudimo da budemo veoma detaljni, pa čak i na drugom pregledu koristimo čitavu mrežu pitanja, kako bi se pacijent sjetio i nečeg što je možda prvi put zaboravio da spomene. Nastojimo da otkrijemo slabe tačke, tako što uradimo skrining program (sve one laboratorijske, ultrazvučne i ostale testove), jer nam je cilj da procijenimo stanje i funkciju organizma i vidimo kako on radi. Akcenat stavljamo na one organe na koje nam pacijenti ukažu, ali ne zanemarujemo ni sve ostale, jer je čovjek cjelina. Greška je što se danas pacijenti odmah šalju na magnetnu ili skener, daju mu se ljekovi i to je to. Mi želimo da liječimo čovjeka, a ne rezultate – navodi doktor.
U TRIDESETIM ULAŽEMO U SEDAMDESETE
HISPA program želi da pokaže da je počela nova era u očuvanju zdravlja upravo kontinuiranom individualnom brigom.
– Zato je visoko organizovan za sve koji poštuju svoje zdravlje. Definicija HISPA programa glasi: „U tridesetim ulažem u sedamdesete, u četrdesetim u osamdesete…”. To znači da ako želim stabilnu i udobnu starost, moram da ulažem u mladost. A pogledajte šta se dešava, sve više mladih umire od moždanog udara i infarkta, čak više nego od kancera. Nama je svaki čovjek važan, bez obzira na to da li ima 19 ili 99 godina. Svakome posvećujemo podjednaku pažnju. Primećujemo da stariji ljudi često više poštuju zdravlje i čuvaju ga, pa su mnogi od njih ogledalo našeg rada – kaže dr Tasić.
Poseban dio HISPA programa čini stil života. Saradnja sa fitnes stručnjacima, nutricionistima, velnes centrima, psiholozima i psihijatrima je uključena u program prevencije i liječenja.
– Imamo posebnu mrežu dijetologa i dijetetskih programa, pa naši korisnici dobijaju personalizovan plan režima ishrane, program fizičke aktivnosti, antistres modalitete, program odvikavanja od pušenja. Samo u krajnjem slučaju posežemo za farmakološkim i suplementskim proizvodima. Akcenat je na promjeni svijesti i na tome da savremena nauka treba da iskoristi sve ono što se nalazi u prirodi – kaže sagovornik.
HISPA postoji punih pet godina, dejstvuje u sedam zemalja i 75 centara. Trenutno je jedno od vodećih međunarodnih udruženja posvećenih prevenciji i liječenju bolesnika sa povišenim kardiovaskularnim rizikom. Najprepoznatljiviji HISPA centar je na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje u Beogradu, a za sada jedan u Podgorci, nalazi se u Poliklinici Rezidencija zdravlja Kerber.
A.Š.

---

Razgovor prvi korak
Ljudi su danas često očajni i nemoćni, lutaju od ljekara do ljekara i ne uspijevaju da pronađu rješenje za svoje probleme. A mnogima je često potreban samo običan razgovor, pa da im već bude subjektivno bolje, što je prvi korak.
– Zato mi volimo direktan kontakt, a ne liječenje porukom i pozivom. I kao što pacijenti vole posvećene programe, tako mi volimo posvećene pacijente. Dužni smo i da kažemo da nije moguće da kardiovaskularni rizik svedemo na nulu, jer su tu uvijek faktori – starost, pol i genetika, ali možemo da pomognemo pacijentima i da ih naučimo da žive što kvalitetnije i što duže. Dakle, kvalitetno dugo, a ne samo dugo. Jer sama dužina života nije ništa, ako je prisutan bilo kakav invaliditet – naglašava profesor.



”Nerijetko se dešava da nekome laboratorijska analiza „izlista” povišene vrijednosti u krvi i onda krene subjektivni osjećaj da nešto nije u redu, što, kaže profesor, objektivno uopšte ne mora da znači